O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA :

Zemljišne knjige su javne knjige u koje se upisuju sva stvarna prava (pravo vlasništva, pravo građenja, založno pravo, pravo služnosti, pravo stvarnog tereta) te druga prava i činjenice vezane za pravni promet nekretnina. Za vođenje zemljišnih knjiga nadležni su zemljišnoknjižni odjeli općinskih sudova (popularno:gruntovnice ili zemljišnici). Zemljišne knjige su javne i zato svaka zainteresirana strana ima pravo na uvid, može podnositi prijedloge za upis određenih prava, te zatražiti zemljišno-knjižni izvadak.  

O VLASNIČKOM LISTU : 

Zemljišno knjižni izvadak (pupularno: vlasnički list ili ZK izvadak) je dokument kojim se dokazuje vlasništvo nekretnine koja se prodaje. To je prvi i osnovni dokument (pored drugih) koji treba prodavatelju da bi prodao svoju nekretninu. Zemljišno knjižni izvadak izdaje i ovjerava zemljišnoknjižni odjel nadležnog općinskog suda i to je službeni dokument. Kako se zemljišne knjige vode i elektronski, ZK izvadak može se provjeriti i na internetu, što je vrlo praktično jer se bez odlaska na sud može provjeriti stanje na određeni dan, ali takav isprintani izvadak nije službeni dokument. 

O KATASTRU :

Katastar je evidencija o česticama zemljine površine, zgradama i drugim građevinama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje. Katastarsku evidenciju vode područni uredi Državne geodetske uprave. Katastarski uredi pružaju građanima različite vrste usluga od kojih su najvažnije: izdavanje kopija katastarskih planova, izdavanje prijepisa posjedovnih listova, izdavanje različitih potvrda i uvjerenja koja se temelje na evidentiranim katastarskim podacima. Osim navedenog, katastarski uredi pregledavaju i potvrđuju parcelacijske i druge geodetske elaborate koje za građane izrađuju privatne geodetske tvrtke.   

O PRERISU KATASTARSKOG PLANA :  

Katastarski uredi vode i održavaju katastarske planove. Katastarski plan je skup grafičkih prikaza s tehničkim podacima o položaju i obliku katastarskih čestica. Na katastarskim planovima su katastarske čestice prikazane tako da se vide njihove granice, zgrade koje su na njima izgrađene i brojevi katastarskih čestica. Preris ili kopija katastarskog plana izrađuje se precrtavanjem katastarske čestice za koju se kopija traži. Preris katastarskog plana je javna isprava koju izdaje i ovjerava jedino katastarski ured. To je službeni dokument kojim se dokazuje kako je katastarska čestica prikazana na katastarskom planu, i jedan je od osnovnih dokumenata kojeg svaki prodavatelj mora posjedovati kod prodaje svoje nekretnine.   

O VLASNIŠTVU NEKRETNINA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA STRANCE : 

Strane fizičke i pravne osobe mogu kupovati u Republici Hrvatskoj sve nekretnine, osim poljoprivrednih zemljišta, zaštićenih dijelova prirode, te šuma i šumskog zemljišta. 

Stranom fizičkom osobom smatra se ona osoba koja nema državljanstvo Republike Hrvatske. Strana pravna osoba je ona koja ima registrirano sjedište izvan područja Republike Hrvatske. 

Od 01.veljače 2009. strane fizičke i pravne osobe koje su državljani država iz Europske unije, mogu slobodno stjecati nekretnine u Hrvatskoj, pod pretpostavkama koje vrijede za stjecanje prava vlasništva za državaljane Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. 

Strane fizičke i pravne osobe onih država koje nisu članice EU, mogu stjecati nekretnine u RH pod pretpostavkom reciprociteta i to isključivo nasljeđivanjem ili uz suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa odnosno vanjskih poslova u RH. Princip reciprociteta znači da strani državljani mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj po istim uvjetima i kriterijima, po kojima to mogu činiti hrvatski državljani u državi iz koje stranac dolazi.  Strani državljani koji imaju tvrtku u Republici Hrvatskoj, mogu kupiti nekretninu na ime tvrtke. Također strani državljani mogu osnovati tvrtku u Hrvatskoj i kupiti nekretninu na račun tvrtke, te u tom slučaju nije potrebno tražiti odobrenje od Ministarstva , jer se tada to novoosnovano poduzeće tretira kao hrvatska pravna osoba. Sve strane fizičke i pravne osobe mogu bez ikakvih smetnji prodavati nekretnine u Republici Hrvatskoj. 

O POREZIMA : 

Porez na promet nekretnina u Republici Hrvatskoj ima jedinstvenu stopu i iznosi 5% za sve vrste nekretnina i sve vrste transakcija. Visina poreza se određuje na osnovu cijene iz kupoprodajnog ugovora i procjene nadležne porezne uprave, na čijem se teritoriju nakretnina nalazi. Prema zakonu,  porez na promet nekretnina uvijek plaća stjecatelj nekretnine, odnosno kupac.  Svaki kupac dužan je platiti porez u roku od 30 dana od potpisivanja Ugovora o kupoprodaji, odnosno dužan je u tom roku prijaviti plaćanje poreza poreznoj upravi, a u roku od 15 dana od dana ispostave rješenja od porezne uprave, obavezan ga je platiti, jer mu se za svaki dan prekoračenja obračunavaju kamate. 

Važna napomena: Ako prodavatelj prodaje nekretninu prije isteka od tri godine od dana kupovine, po višoj cijeni od nabavne, tada prodavatelj plaća porez na dobit koji iznosi 35%, ali samo na razliku između kupovne i prodajne cijene iste nekretnine, uvećan za lokalne poreze koji su različiti u pojedininm mjestima Hrvatske.